SEGET Marina Baotić – Check in  >  VIS (Otok Vis)  >  HVAR (Otok Hvar)  >  MILNA  >  SPLIT  >  SEGET Marina Baotić – Check out

SEGET Marina BaotićCheck in

VIS – OTOK VIS

Jedan od najudaljenijih i najisturenijih otoka u Jadranu je otok Vis. Višani kažu da je Vis otok bogat vremenom, otok gdje je vrijeme stalo.

Grad Vis se nalazi u velikom i prirodno zaštićenom zaljevu (uvala Svetog Jurja) na sjeveroistočnoj strani otoka Visa, okrenut prema Hvaru i dalmatinskom kopnu. Viška luka je smještena u najviše uvučenom jugozapadnom dijelu zaljeva, kojeg otočić Host i poluotok Prirovo štite od utjecaja otvorenog mora. Unutar zaljeva nalaze se i manja sidrišta na predjelima Kut i Stonca.

Pojas visokih brda (250-300 m) odvaja gradić od plodnih polja u unutrašnjosti otoka (Dračevo i Velo Polje), koja su predstavljala osnovu gospodarskog razvoja mjesta (vinogradarstvo). Području Grada Visa pripada i razvedena južna i jugoistočna obala otoka Visa s mnogobrojnim uvalama ([Milna, Rukavac, Srebrna, Stiniva, Stončica, Ruda i dr.) i otočićima Budihovac i Ravnik, koji imaju veliki turistički potencijal.

U večernjim satima Vis se polagano puni brojnim jedrilicama i motornjacima koji svoje prenoćište i sigurnu luku pronalaze u uvali Sv. Jurja. Brojni nautičari uživaju u šetnji rivom i prekrasnim viškim restoranima koji se natječu u vrhunskoj domaćoj kuhinji. Bez obzira koji restoran u Visu odaberete za večeru, sigurno nećete pogriješiti.
Otok Vis bogat je podzemnim tunelima i bunkerima od kojih suneki danas pretvoreni u prave atrakcije.

Također je poznat po svojim predivnim uvalama i plažama. Svakako posjetite prekrasnu uvalu Stončica, a osvježiti se možete i na gradskim plažama.

Nemojte propustiti posjetiti Komižu, prekrasan ribarski gradić na zapadnom dijelu otoka, koji svojom ljepotom i duhom grada jednostavno očarava. U Komiži ćete uz brojne prekrasne plaže pronaći i plažu za pse Vartalac.

Osobito preporučamo izlet na otok Biševo i njegovu nadaleko poznatu Modru špilju koja će Vas oduševiti svojim plesom svjetlosti. Netaknuta priroda Biševa je nešto zbog čega je vrijedno oploviti cijeli taj maleni dragulj od otoka.

HVAR

Hvar, drevni grad bogate povijesti. Mnogi će za njega reći da je pravi grad iz bajke – sa svojom arhitekturom, predivnom prirodom i blagom klimom.
Kada prirodnim čarima pridodamo smještaj visoke kvalitete i mediteransku srdačnost i uslužnost grad Hvar postaje idealno odredište za odmor za društvo, parove i obitelji.
Grad Hvar jedinstven je spoj raskošne mediteranske prirode, bogate i slojevite kulturno-povijesne baštine, te mondene turističke suvremenosti.

Smješten u slikovitom prirodnom okružju, okrenut južnoj, sunčanoj strani svijeta, koja mu je podarila svu mediteransku privlačnost i vedrinu, okrenut moru koje mu je uzvratilo sjajnom i neponovljivom povjesnicom, Hvar je neiscrpna riznica prizora, ugođaja i avantura.

Ime mu dolazi od riječi PHAROS – grčkog naziva za otok Hvar i grad koji se nekoć nalazio na mjestu današnjeg Starog Grada (a od kojega je Hvar u 13. st. preuzeo naslov otočkog središta).

Slavu i moć Hvar je stekao tijekom srednjeg vijeka kao važna luka u okviru mletačkoga pomorskog imperija. Danas je pak turističko središte otoka i jedno od najomiljenijih turističkih odredišta dalmatinske rivijere – gradić nasmijanih i ljubaznih žitelja gotovo u potpunosti predanih turizmu.

MILNA

Milna je smještena na zapadnom dijelu otoka Brača, u dubokoj uvali koja gleda na Splitska vrata. U Splitskim vratima, ispred milnarske uvale, nalazi se otočić Mrduja oko koje se odvija Mrdujska regata. Milna je jedno od najskladnijih ‘malih mista’ baroknog urbanizma na dalmatinskoj obali i najbolja prirodna luka na otoku Braču u kojoj je još za vrijeme gradnje Dioklecijanove palače u Splitu carevo brodovlje nalazilo sigurnu luku.

Uvala u kojoj je smještena Milna račva se u dva rukava, Žalo i Panteru. Danas se na tom prostoru nalazi marina s više privezišta, moderno opremljena za siguran boravak i servis nautičarima iz cijelog svijeta. Kristalno čisto more, domaća zdrava hrana, idealni uvjeti za ronjenje, jedrenje, ribolov, česta i brza povezanos sa kopnom, osnovni su razlog za dolazak u ovo prekrasno mediteransko mjesto. Ljepote obližnje luke Bobovišća, sela Ložišća i Podhume, okolnih plaža i skrovitih uvala u sjeni borova dodatna su garancija nezaboravnog odmora daleko od buke i stresa modernog života.

SPLIT

Današnji Split najživlji je “old-timer” grad s bogatim kulturnim i povijesnim naslijeđem. Jedinstven je to grad osebujnog južnjačkog i mediteranskog štiha. Grad je to čiji stanovnici ne žive brzim već umjerenim, pomalo sporim tempom stoga zateknete li se u splitskim uličicama, restoranima i kafeteriama prepunih ljudima svaki dan osjećat ćete se kao da je praznik!

Dioklecijanova palača
Splitska povijesna jezgra s Dioklecijanovom palačom uvrštena je 1979. godine u registar svjetske kulturne baštine pri UNESCU. Istovremeno je bila i carska rezidencija i rimska utvrda. Palača je imala “sestrinske” palače tj. slične vile-ljetnikovce otprilike iste starosti (Dioklecijanova je dovršena oko 305. g.) koji su postojali na Siciliji i u Srbiji (Gamzigrad). Pretpostavka je da su pripadale Maksimijanu i Galeriju (Dioklecijanovi suvladari u doba carske terarhije) no nisu očuvane kao ova u Splitu. Palača je znatno pridonijela prostornom razvoju grada jer se Split postupno širio na njenim zidinama. Današnja je osnovna vrijednost Dioklecijanove palače u visokom stupnju očuvanosti. Ona je najbolje sačuvani sklop kasnorimske dvorske arhitekture u cjelini i pojedinim svojim dijelovima. Jedna je od najznačajnijih građevina kasnoantičke arhitekture ne samo po očuvanosti nego i po nizu originalnih arhitektonskih formi. U 16. stoljeću 4 vrata su dobila svoja zvučna imena: sjeverna – Porta Aurea, istočna – Porta Argentea, zapadna – Porta Ferrea, južna – Porta Aenea. Dakle: zlatna, srebrna, željezna i mjedena.

Peristil
Oduvijek je Peristil bio srce Palače i grada budući da se radi o jednom najznačajnijem i povijesno veoma starom carskom trgu. Neki su njegovi elementi uništeni, neki modificirani, ponegdje i koja šteta nanesena, no kroz stoljeća njegovi su elementi popravljani i izgrađiavani koliko su to dozvojavale okolnosti. No, usprkos vremenu i stoljećima koja su minula taj je središnji antički trg još uvijek jedinstveno mjesto na kojem ćete vidjeti koegzistenciju carevog mauzoleja, poganskih hramova i sfingi, sarkofaga, srednjovjekovnih križeva…

Katedrala
Splitska katedrala najstarija je građevina koja je udomila katoličku katedralu na svijetu, budući da je njen veliki unutrašnji dio zapravo prenamijenjen mauzolej cara Dioklecijana. Danas je njegovo posljednje počivalište zapravo i jedna od najmanjih katedrala na svijetu a slavi Sv. Duju – prvog salonitanskog biskupa i zaštitnika grada Splita. Želeći spriječiti daljnje širenje kršćanstva diljem njegova carstva Dioklecijan ga je pogubio za vrijeme zadnjeg rimskog progona kršćana 304. g. zajedno s ostalim salonitamskim mučenicima. Nije li to ironično?

Podrumske hale
Podrumske prostorije Dioklecijanove palače bile su tek substruktura, odnosno potporanj sobama u kojima je boravio car. Danas, podrumi igraju značajnu ulogu u svakodnevnom životu grada. Što se tiče povijesti arhitekture podrumske hale bitan su segment zbog građe slične bazilici. Egzistiranje takve zgrade u kasnoj rimskoj imperijalnoj arhitekturi prije kršćanstva enigma je koju još treba odgonetnuti. U iskopima zapadnih podruma za vrijeme restauracija pronađeni su i arhitektonski elementi građevine starije od Palače, kao i mramorni triklinij koji je zacijelo bio dio careve blagovaone.

Grgur Ninski
Na glavnom ulazu u Palaču pred Zlatnim vratima nalazi se brončani kipa Grgura Ninskog koju je izradio Ivan Meštrović i koja je originalno bila postavljena 1929. na Peristil odakle je premještena za vrijeme II. svjetskog rata. Grgur se kao biskup u 10. stoljeću osobito istaknuo na crkvenim saborima na kojima se zalagao za pravo liturgijskog slavlja na narodnom jeziku budući je u to vrijeme latinski bio jezik službe. Inače Hrvati su prvi narod u Europi koji su isposlovali od Pape da crkvene službe obavljaju na svom jeziku. Tome je naravno najviše pridonio Grgur Ninski.

SEGET Marina BaotićCheck out