Split

Split

Najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je jedan od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva na svijetu. Careva je palača bila sagrađena kao spoj luksuzne vile – ljetnikovca i rimskog vojničkog logora (castruma), podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama. Južni dio Palače bio je u toj shemi predviđen za cara, njegov stan i odgovarajući državni i vjerski ceremonijal, dok je sjeverni bio za carsku stražu – vojsku, poslugu, za spremišta i slično.

Marjan

Marjan, brdo koje nadvisuje Split, s najvišim vrhom od 178 metara, oduvijek je najupečatljiviji dio slike Splita. Rijetko je moguće doživjeti takav sklad prirode i urbanizma; s jedne strane gusto naseljeni grad u punom svom sjaju, a s druge poluotok gotovo netaknute prirode. Sveto brdo, kako ga često nazivaju, skriva mnoge spomenike sakralne, ali  i profane arhitekture, sljubljene s ovom zelenom oazom na takav način da i svakodnevnom prolazniku bar na trenutak stvore osjećaj divljenja i strahopoštovanja.

Riva

Splitska je Riva svoj današnji oblik počela dobivati prije dva stoljeća, kada su Francuzi u vrijeme Napoleona vladali i ovim krajevima, rukom maršala Marmonta.
Do danas, ta je šetnica postala gradski dnevni boravak, najpopularniji i najvažniji javni prostor Splita. U međuvremenu je nekoliko puta promijenjen njen izgled, ali uvijek je bila obilježena spektakularnom scenografijom koju pružaju južna fasada Dioklecijanove palače, s ulazom u Podrume, pa kasnije podignute zgrade zapadno od Palače, potom franjevački samostan sa crkvom Svetog Frane, te palača Bajamonti Dešković i Lučka kapetanija na istočnom kraju.

Katedrala Sv. Duje

Katedrala je, prije svega, danas liturgijsko mjesto čiji tisućljetni kontinuitet najbolje odražava svakonedjeljna misa i obnovljeni sjaj procesije o danu splitskog zaštitnika Svetog Dujma. Najznamenitiji dio katedrale su vratnice koje je 1214. u orahovini izrezbario Splićanin Andrija Buvina, na čija dva krila se na 14 kaseta prikazuju prizori iz Evanđelja, od Gabrijelova navještenja do Kristova uskrsnuća.